Hrvatska politika i gospodarstvo
Hrvatska
- Lokaciji Nekretnina u Hrvatskoj
- Destinacija Dubrovnik – Nekretnine u Dubrovniku
- Destinacija Omiš – nekretnine u Omišu
- Destinacija Kaštel Novi – Nekretnine u Kaštelima
- Destinacija Split – Nekretnine u povijesnoj jezgri Splita
- Destinacija Čiovo – Nekretnine na Čiovu
- Destinacija Primošten – Nekretnine u Primoštenu
- Destinacija Makarska – Nekretnine u Makarskoj
- Destinacija Trogir – Nekretnine u Trogiru
- Destinacija Veliko brdo - nekretnine Veliko Brdo
- Hrvatska – Ukratko
- Zašto ulagati u nekretnine u Hrvatskoj
- Hrvatska politika i gospodarstvo
- Ponuda i potražnja nekretnina
- Turizam u Hrvatskoj
- Cijene nekretnina u Hrvatskoj
- Okoliš i održivost
Prema zaključku Europske Komisije, Hrvatska ima stabilne demokratske institucije i nema većih poteškoća u provođenju zakona i poštivanju osnovnih prava.
Osnovni cilj politike hrvatske vlade jest uključenje u zapadne institucije – EU, MMF, WTO, Svjetsku Banku i NATO. Zato su Vladina gospodarska i društvena politika usmjerene ka zadovoljavanju kriterija potrebnih za članstvo.
I MMF i Svjetska banka aktivno sudjeluju u provedbi reformi koje je Vlada RH prihvatila. Ovo je jako važno budući da ne samo da donosi novac, nego i stvara pozitivnu atmosferu među stranim i domaćim investitorima.
Hrvatska valuta kuna (HRK) je stabilna. Održava se na 15% vezanom za euro što je još jedan faktor koji pomaže u obuzdavanju inflacije. Ovakav režim potrošačima jamči da će prognoze troškova i cijena nekretnina i izgradnje ostati stabilne.
Vlada i dalje ostaje po strani kada se radi o gospodarskim pitanjima, dopuštajući tako slobodniji protok privatnog kapitala i izravnih investicija. Rezultat ovakve politike jest procvat poslovnih prilika i mogućnosti zapošljavanja.
Prije globalne ekonomske krize izravna strana ulaganja u Hrvatsku stalno su rasla. Prema posljednjim brojkama takva ulaganja su 2006. u Hrvatsku donijela 2.8 milijarda eura, za 100% više nego prethodne godine (izvor: HNB). Dotok stranog kapitala izravnim ulaganjem je od početka stoljeća puno veći nego kod mnogih zemalja u regiji, npr. Slovačke, Slovenije, Bugarske i Rumunjske (izvor: Svjetska Banka).
